Stenice vojvođanskih slatina (2015)

20150809__mg_2455IMG_4908IMG_3903IMG_8032

 

Ideja o istraživanju stenica slatinskih staništa

Stenice (Heteroptera) su ekološki izuzetno raznovrsna grupa insekata, koja naseljava gotovo sve tipove staništa, kako prirodna, tako i ona koja je stvorio čovek. Uprkos njihovoj sveprisutnosti, stenice su u Srbiji slabo izučena grupa i postoji svega nekoliko stručnjaka koji se bave ovim insektima. Međutim, stenice imaju svoje mesto u prirodi, kao i specifične uloge u ekosistemima, nezavisno od toga da li ih primećujemo i koliko ih poznajemo. Ovi insekti generalno vole topla i suva staništa tako da su travna staništa izuzetno bogata vrstama. Za razliku od faune livada i pašnjaka planinskih krajeva Srbije, fauna stenica prirodnih i poluprirodnih travnih staništa Vojvodine je slabo istražena, a ovakvih staništa je iz godine u godinu sve manje. Slatinski i stepski fragmenti u Vojvodini su male, međusobno izolovane površine, a jedinstven biljni i životinjski svet je pod stalnom pretnjom da nestane. Insekti kao što su stenice su ključni članovi mreža ishrane u travnim ekosistemima, zbog čega je neophodno očuvati njihov diverzitet i brojnost radi opstanka drugih članova zajednice.

Slatinska staništa (slatine) Vojvodine nastanjuju specifične vrste i zajednice biljaka (halofite) koje su prilagođene životu na zaslanjenom zemljištu sa promenljivim vodnim režimom. Usled izuzetnih vegetacijskih i florističkih odlika, slatine uglavnom imaju status Područja od međunarodnog značaja za biljke (IPA), međutim o insekatskom svetu koji ih naseljava se jako malo zna. Najveći broj vrsta stenica su biljojedi zavisni od vegetacije, pa vrste biljaka, struktura biljnog pokrivača i mikroklimatski uslovi koje vegetacija stvara, određuju sastav zajednica stenica, njihovu brojnost i uopšte prisustvo pojedinih vrsta.

Ideja o istraživanju stenica slatinskih staništa proistekla je iz želje da saznamo koje vrste stenica se sreću na vojvođanskim slatinama, čime je sastav njihovih zajednica uslovljen i da li postoje vrste koje u Srbiji nastanjuju isključivo slatine?

 

Realizacija ideje

Našu ideju o istraživanju stenica slatinskih staništa finansijski je podržala Rufford fondacija, a sam projekat je dobio nešto širi okvir, pored naučno-istraživačkog dela sadrži i značajnu promotivno-edukativnu komponentu. Želeli smo da upoznamo širu javnost sa slatinskim staništima i stenicama koje ih nastanjuju, kao i problemima sa kojima se insekti i prirodna staništa svakodnevno su-5) RF logosreću.

Zvaničan naziv projekta je “Stenice (Heteroptera) halofitnih staništa Vojvodine  ̶  Pribavljanje podataka za buduću konzervaciju i popularizacija zanemarene insekatske grupe”, a više o samom projektu možete naći ovde.

Ciljevi projekta:
 – faunistički popis stenica slatinskih staništa Vojvodine,mapa
 – predložiti kandidate za buduću Crvenu listu stenica Srbije,
 – ispitati mogućnosti korišćenja stenica u svrhe monitoringa travnih staništa kao što su slatine,
 – promovisanje slatina kao ključnih staništa za insekte u Vojvodini,
 – promovisanje stenica i entomoloških istraživanja,
 – formiranje tima koji bi se nastavio baviti faunističkim i ekološkim istraživanjima stenica u Srbiji.

 

„Steničarenje“ na slatinama

(naučno-istraživački deo projekta)

Terenska istraživanja su trajala od aprila do oktobra 2015. godine na pet odabranih lokacija, među kojima su zaštićena prirodna dobra (SRP „Slano Kopovo“ i SRP „Selevenjske pustare“), kao i područja koja nisu pod zaštitom, ali imaju predispozicije da uskoro to postanu (slatine kod Žablja, Srpskog Miletića i Gakova). Pri izboru lokacija imali smo u vidu i činjenicu da za ova područja ne postoje raniji nalazi stenica, iako su dobro poznata kao važna slatinska područja čija je flora dobro proučena.

IMG_5558IMG_8823IMG_4920

Tokom terenskih aktivnosti upoznali smo se sa najvažnijim vrstama stenica koje nastanjuju odabrane lokalitete. Vrstu Conostethus hungaricus smo viđali samo tokom maja i juna, nakon čega je nestala i zamenili su je drugi članovi zajednice. Za razliku od prethodno pomenute, vrsta Henestaris halophilus je bila prisutna na svim istraživanim lokalitetima, tokom većeg dela sezone. Usled konstantne prisutnosti na slatinama, vrsta H. halophilus je dobila status maskote projekta, a njen izgled poslužio je pri dizajnu zvaničnog logoa projekta. Vrste C. hungaricus i H. halophilus su tipične vrste kontinentalnih slatina Evrope, staništa kojih je iz godine u godinu sve manje. Konstantan pritisak na slatinska staništa čini ove stenice vrlo ranjivim, zbog čega su ih pojedine evropske zemlje, poput Češke, Slovačke, Slovenije i Austrije, uvrstile u nacionalne Crvene liste stenica. Ostali predstavnici slatinskih stenica su vrste stepa i drugih toplih i suvih travnih staništa, pa se na vojvođanskim slatinama najčešće sreću vrste Myrmus miriformis, Chorosoma schillingii, Trigonotylus caelestialium, T. pulchellus, Stenodema calcarata, Polymerus unifasciatus, P. brevicornis, Criocoris crassicornis, Acetropis carinata, Agramma atricapillum, A. confusum, Lasiacantha capucina.

IMG_2699IMG_5625IMG_5586

 

Drugi znani i neznani stanovnici slatina

IMG_8258IMG_3528 Kopovo, JovanovIMG_8619 Srpski MiletićIMG_3782

 

Svi pričaju o stenicama

(promotivno-edukativni deo projekta)

Kako bi informisali javnost o projektu, pripremili smo flajer, koji sadrži osnovne informacije o značaju stenica i njihovih slatinskih staništa u Vojvodini, o čovekovim aktivnostima koje ih ugrožavaju i predlozima kako da ih sačuvamo. Nađa Beretić nam je pomogla sa dizajnom flajera i postera, a Boris Stajevski je osmislio idejna rešenja za logo i promotivne majice.

Screenshot 2016-02-27 03.47.49logo 1IMG_0894

Informisanju i edukaciji školaraca je posvećena naročita pažnja. Organizovana su predavanja u školama opštine Sombor, kako bi najmlađi čuli priču o stenicama sa slatinskh staništa. Tokom predavanja upoznali su se sa osnovama istraživanja stenica i insekata uopšte, imali su priliku da vide entomološku opremu za rad na terenu, da nauče kako se formiraju insekatske zbirke i čuju zašto su nam važna ovakva istraživanja. Takođe, pričali smo i o slatinskim staništima, gde su prisutna, kakve klimatsko-pedološke uslove zahtevaju i po čemu su posebne biljke koje ih nastanjuju.

Učešće na Simpozijumu entomologa Srbije

Dobili smo priliku da učestvujemo na X Simpozijumu entomologa Srbije, koji je održan u Kladovu od 23-27. septembra 2015. godine, gde smo predstavili preliminarne rezultate svojih istraživanja.

„Priroda ne poznaje granice“ – Konferencija Rufford fondacije u Bosni i Hercegovini

U martu 2016. godine Rufford fondacija je organizovala konferenciju u Banjoj Luci gde su dobitnici grantova sa područja Balkana imali priliku da predstave svoje projekte, a među njima se našao i naš projekat o slatinskim stenicama. Više o samoj konferenciji možete naći ovde.

O našim aktivnostima pisali su i…
  • Na internet stranici SRP „Slano Kopovo“ objavljen je članak o istraživanju stenica na Slanom Kopovu koji možete pronaći ovde.
  • Kratak članak o „Steničarenju na slatinama“ našao se i na stranicama novog časopisa „Terenac“ u izdanju NIDSBE „Josif Pančić“ koji možete pročitati ovde.
  • O našim aktivnostiam u OŠ “Laza Kostić” u Gakovu pisale su i Somborske novine, a ceo tekst možete pročitati ovde.

IMG_1038IMG_5227IMG_4128

 

Učesnici na projektu

Važan deo priče o stenicama i slatinama činili su ljudi, koji su se okupili oko ideje i pomogli u njenom ostvarivanju.
U realizaciji projekta učestvovali su udruženje „HabiProt“ i Naučno-istraživačko društvo studenata biologije i ekologije „Josif Pančić“ iz Novog Sada, pri čemu je oformljen tim (Jelena Šeat – koordinator, Bojana Nadaždin, Ivan Tot, Milovan Ilić, Aleksandra Jovanov i Marija Cvetković), koji je nastavio saradnju na nekim drugim projektima o stenicama.
Članovi tima veliku zahvalnost duguju pojedincima koji su srdačno pomagali projekat: Tanji Tunić, Milošu Popoviću, Davidu Grabovcu, zaposlenima u JP „Palić-Ludaš“, Lovačkom udruženju „Novi Bečej“, Ranku Periću, dr Ljiljani Protić, dr Gaboru Mesarošu.

 

                                  logo - konvertovan u vektore     HabiProt     Print Pancic (bez tacaka)     palic ludas www+logo


Ako želiš da podeliš svoja iskustva o stenicama i slatinama, ili bi da saznaš više o projektu piši nam na jelenaseat@yahoo.com.


Internet prezentaciju o nastavku projekta o stenicama i slatinama možete naći na sledećem linku.