Nastavljamo sa steničarenjem na vojvođanskim slatinama (2019-2020)

This image has an empty alt attribute; its file name is IMG_3973-1.jpg

Slatinski pašnjak kod Malog Peska

Pre tačno pet godina otpočeli smo sa istraživanjima stenica slatinskih (halofitnih) staništa Vojvodine, a 2019. godine dobili smo i treći grant Rufford fondacije za nastavak istraživanja na temu ekologije stenica i konzervacije slatinskih pašnjaka. Zvaničan naziv projekta glasi „Stenice slatinskih staništa Vojvodine (III deo) – Elaboracija metode brze procene i monitoring panonskih slatina zasnovanih na stenicama“.

Kako je nastala ideja o istraživanju slatinskih stenica, kao i zašto je važno da se upoznamo sa insekatskim zajednicama i slatinskim staništima, kako da ih sačuvamo i promovišemo njihove prirodne vrednosti, možete pročitati na stranicama gde su predstavljeni naši prethodni projekti, I projekat (2015) i II projekat (2017).

Akcenat novog projekat je na istraživačkom delu koji je podeljen na dva segmenta: (1) korišćenje retkih i ugroženih vrsta stenica u metodi brze procene (rapid assessment) konzeravcionog statusa slatinskih pašnjaka i (2) istraživanje uticaja košenja slatina (kao alternative ispaši) na zajednice stenica. U prvom delu pratimo prisusutvo/odsustvo nekoliko slatinksih specijalista i retkih stepskih stenica, kao i ugrožavajuće faktore na slatinama te načine njihovog korišćenja. U drugom delu zajednice stenica su u službi indikator grupe, a razlike u sastavu zajednica na košenim i nekošenim delovima slatine će nam dati informacije o tome koliko je ovakav način korišćenja pogodan za očuvanje diverziteta insekata i biodiverziteta slatinskih pašnjaka uopšte.

Promotivne aktivnosti su takođe planirane tokom trajanja projekta o čemu ćemo izveštavati na sajtu i Facebook stranici HabiProta.

Antheminia lunulata

Antheminia lunulata